Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Hrvatski latinizam

Književnoznanstveni modul

Nositelj predmeta: Darko Novaković

Status predmeta: obvezni

Semestar: 2

ECTS: 3

Uvjeti za upis: znanje engleskog jezika

Oblici nastave: predavanja, radionice, konsultacije, samostalni rad

Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje u nastavi, čitanje propisane literature

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Opis predmeta

U kolegiju se, na tragu prethodno utvrđenih interesa slušača, predstavljaju pojedini žanr, razdoblje ili autorski opus hrvatske latinističke književne kulture.

Ciljevi  predmeta

Cilj je ovog niza predavanja upoznati studente s latinističkom komponentom hrvatske književne i jezične povijesti.

Očekivani ishodi

Nakon uspješno svladanog kolegija student će moći definirati i objasniti temeljne pojmove vezane uz latinistički korpus tekstova u hrvatskoj književnoj kulturi. Student će, također, biti osposobljen identificirati sve osobitosti hrvatskog latinističkog književnokulturnog i jezičnokulturnog fenomena i interpretirati ih s obzirom na širi kontekst.

Sadržaj predmeta

Latinski je na natpisima hrvatskih vladara i u njihovoj službenoj korespondenciji posvjedočen u devetome stoljeću. Sve do sredine devetnaestoga stoljeća, kad je konačnom pobjedom ideologije nacionalnoga preporoda prestao biti službenim jezikom Sabora i nastavnim jezikom u hrvatskim školama, latinski u hrvatskoj književnosti ravnopravno supostoji s narodnom jezikom. Takav bilingvizam sam po sebi nije nikakva hrvatska specifičnost, jer se slična pojava može uočiti i u drugim sredinama: ono što je atipično u hrvatskome latinitetu jest njegova trajnost i iznimno bogata produkcija. Specijalizirani katalog hrvatskih latinista NSK navodi 3685 osoba; do sredine 19. stoljeća na latinskome je tiskano dvostruko više naslova hrvatskih autora nego na hrvatskome (6000 : 3000).

Literatura

Obvezna

  • Latinsko pjesništvo hrvatskoga humanizma, u knjizi: Mirko Tomasović - Darko Novaković, Marko Marulić - Hrvatski latinisti, Školska knjiga, Zagreb 1994, str. 53-119.
  • Hrvatski latinisti. Razdoblje humanizma. Priredio i predgovor napisao Darko Novaković. Naklada "Erasmus", Zagreb 1994, 105 str.; Zagreb 21997, 117 str.
  • Latinsko pjesništvo Pavla Štoosa, u: Dani hvarskog kazališta XXIV. Hrvatska književnost u doba Preporoda (ilirizam, romantizam). Ur. N. Batušić i dr., Split 1998, str. 277-302.
  • Hrvatski latinizam u XVII. stoljeću, u knjizi: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, sv. III, gl. ur. I. Supičić, ur. I. Golub, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Školska knjiga, Zagreb, 2003. [2004], 551-563.

Dopunska

  • Tradicija antičkih tužaljki u pjesmama Ivana Česmičkog, u zborniku: Dani hvarskog kazališta XVI (Hrvatski humanizam - Ianus Pannonius), Split 1990, str. 35-55 (Isto u: "Mogućnosti" XXXVII, siječanj-veljača 1990, str. 26-42).
  • Marulićeve parabole i tradicija tropološkoga pripovijedanja, u: Marko Marulić: Latinska manja djela 1. Split 1992, str. 307-325.
  • Imenik hrvatskih novolatinskih pisaca između povijesti i sustava, u zborniku: Normizacija osobnih imena u knjižničarstvu i leksikografiji. Ur. Dorica Blažević, Zagreb 1996, str. 11-23.
  • Hrvatska novolatinska književnost od 15. do 17. stoljeća, u zborniku: Introduzione allo studio della lingua, letteratura e cultura croata. Ur. F. Ferluga Petronio, Udine 1999, str. 165-176.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Antropološka istraživanja književnosti
  4. Hrvatski latinizam
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti