Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Nacionalne filologije i slavistika

Jezikoslovni modul

Nositelj predmeta: Mateo Žagar

Izvoditelji: Mateo Žagar, Stjepan Damjanović, Tanja Kuštović

Status predmeta: obvezni

Semestar: 1

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: esej ili seminarski rad

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Hrvatske nacionalne pismovne kulture. Glagoljska baština. Filološka struktura. Slavenska pisma. Jezik staroslavenske redakcije. Hrvatski kao slavenski jezik.

Opis predmeta

Dva segmenta glagoljske baštine imaju dominantnu filološku dimenziju: složenost jezika kojom su glagoljički tekstovi pisani (hrvatska redakcija staroslavenskog jezika, hibridni hrvatsko-staroslavenski jezik, te hrvatski „narodni“ idiomi), te karakteristična tropismenost (glagoljica, ćirilica, latinica). Pored motrenja posebnosti svih hrvatskih jezičnih idioma, posebice u kontekstu južnoslavenske srednjovjekovne raznolikosti, osobita će se pozornost usmjeriti na karakteristične pismovne inačice – ustavnu (uglatu) glagoljice, te zapadnu (hrvatsku) ćirilicu. Obje inačice iskazuje jasne razvojne i funkcionalne posebnosti u odnosu na sve druge (južno)slavenske pismovne sredine. U okviru predmeta osobito će se razvijati osjetljivost na razumijevanje tzv. „kulturnih krugova“ u okvirima se razvija srednjovjekovna pismenost na našim prostorima, i na probleme koji izviru iz (ne)opravdanih potreba da se imenuju isključivim nacionalnim imenom. Kontekst latiničke pismenosti, pitanje regionalnih jezičnih i pismovnih standardizacija, također će se suprotstaviti stanju u ostalih slavenskih naroda, posebice onih s kojima se u srednjem vijeku komuniciralo.

Ciljevi predmeta

Ovom je predmetu osnovna namjera da studente upozna s južnoslavističkim i uopće slavističkim kontekstom hrvatske nacionalne pismovne kulture, ponajprije u njegovoj srednjovjekovnoj dionici koja je i najprepoznatljivija po svojoj glagoljskoj baštini. Krajnji je cilj kolegija jasno predočiti studentima osnovne sastavnice (slavenska pisma, jezik staroslavenske redakcije, hrvatski kao slavenski jezik) po kojoj se kroatistika kao nacionalna filologija uklapa u slavističke okvire.

Očekivani ishodi

Student će se temeljem kritičkog prikaza rasprava o hrvatskoj nacionalnoj filologiji, predočenih na kolegiju, moći snalaziti u širim slavističkim filološkim krugovima. Metode kojima su ovladali u kolegiju moći će iskoristiti u novim kontekstima, prije svega u općeslavističkom i šire, komparativnoslavističkom kontekstu.

Literatura

Obvezna

  • Eckhardt, Thorvi. 1989. Azbuka. Beč
  • Fučić, Branko. 1997. Hrvatski glagoljski i ćirilski natpisi. Hrvatska i Europa 1. Ur. Supičić, Ivan. Zagreb: HAZU – AGM. 259-284
  • Hercigonja, Eduard. 1997. Glagoljaštvo i glagolizam. Hrvatska i Europa 1. Ur. Supičić, Ivan. Zagreb: HAZU – AGM. 369-400
  • Hercigonja, Eduard. 2000. Glagoljaštvo u razvijenom srednjovjekovlju. Hrvatska i Europa 2. Ur. Hercigonja, Eduard. Zagreb: HAZU – AGM.169-226
  • Žagar, Mateo. 2013. Uvod u glagoljsku paleografiju 1. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
  • Katičić, Radoslav. 2013. Hrvatski jezik. Zagreb: Školska knjiga.

Izborna

  • Damjanović, Stjepan. 1995. Jazik otačaski. Zagreb: Matica hrvatska.
  • Damjanović, Stjepan. 2008. Jezik hrvatskih glagoljaša. Zagreb: Matica hrvatska.
  • Hercigonja, Eduard. 2006. Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja. Zagreb: Matica hrvatska.
  • Bičanić, Ante. 2009. Povijest hrvatskoga jezika 1. Zagreb: Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica.
  • Bičanić, Ante. 2011. Povijest hrvatskoga jezika 2. Zagreb: Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica.
  • Bičanić, Ante. 2013. Povijest hrvatskoga jezika 3. Zagreb: Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica.

Predmeti jezikoslovnog modula

  1. Nacionalne filologije i slavistika
  2. Hrvatski u poredbenoj perspektivi
  3. Suvremene lingvističke teorije
  4. Hrvatska gramatika
  5. Semantika
  6. Tekst, diskurs, pragmatika
  7. Raznolikost hrvatskih idioma
  8. Jezična politika i jezično planiranje
  9. Akademski diskurs i znanstveni tekst
  10. Metodologija pravopisnog normiranja
  11. Kognitivna lingvistika i hrvatski jezik – teorija i mogućnosti primjene
  12. Hrvatski jezični idiomi u prošlosti i sadašnjosti
  13. Hrvatska onomastika
  14. Hrvatska sinonimija
  15. Hrvatski nazivi za boje
  16. Prilozi (adverbi) u hrvatskoglagoljskim tekstovima
  17. Jezična obilježja starih hrvatskih pravnih tekstova
  18. Jezik i identitet
  19. Hrvatska akcentologija
  20. Hrvatska dijalektna leksikografija
  21. Lingvistička geografija
  22. Generativni pristup jezičnomu sustavu
  23. Poredbena povijest standardizacijskih procesa: hrvatska i bliskosrodne kulturnojezične zajednice
  24. Antropološka lingvistika
  25. Hrvatski jezik u kontaktu
  26. Gramatičke kategorije
  27. Leksikografija hrvatskoga jezika
  28. Od frazeologije do frazeodidaktike
  29. Jezična kultura i Praška lingvistička škola
  30. Bački Bunjevci – jezik, kultura, identitet
  31. Grafolingvistika i filologija
  32. Sociolingvistika moderne Hrvatske
  33. Pragmatička sastavnica u gramatičkome opisu hrvatskoga jezika
  34. Terminologija i terminografija