Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Hrvatski u poredbenoj perspektivi

Jezikoslovni modul

Nositelj predmeta: Stjepan Damjanović

Izvoditelji: Ranko Matasović, Marko Samardžija, Anita Peti-Stantić, Stjepan Damjanović, Dubravka Sesar, Mateo Žagar

Status predmeta: obvezni

Semestar: 1

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: esej ili seminarski rad

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Jednojezičnost i višejezičnost. Praslavensko ishodište hrvatskoga jezika. Starinačko stanovništvo između Dunava, Drave i Jadrana i njegov utjecaj na hrvatski. Dodir s kršćanstvom i s latinskim jezikom. Ćirilometodska hrvatska tradicija i staroslavenski u hrvatskim knjigama. Povijesni uvjeti turskoga, mađarskoga, njemačkoga, talijanskoga utjecaja. Novo vrijeme i središnje mjesto engleskoga. Drugi jezici u hrvatskoj izražajnosti: strani elementi kao poticaj i model.

Opis predmeta

Kolegij proučava hrvatski jezik u poredbenoj perspektivi, počevši od praslavenskog ishodišta, preko različitih točaka utjecaja iz jezične povijesti.

Ciljevi predmeta

Prikazati hrvatski jezik u poredbenoj perspektivi prateći povijesni razvoj. Također, valja uočiti pojavu stranog elementa u jeziku kao poticaj i model.

Očekivani ishodi

Pojmovi poredbene jezične perspektive način su shvaćanja jednojezičnosti i višejezičnosti odnosno u konačnici što uspješnijim ovladavanjem jezika. Bitan je ishod ovog kolegija vrednovanje novih činjenica i principa u slavističkim studijima te integriranje različitih područja društveno-humanističkih znanosti za stvaranje novih metoda istraživanja.

Literatura

Obvezna

  • Brozović, Dalibor. 2008. Povijest hrvatskoga književnoga i standardnoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.
  • Katičić, Radoslav. 1999. Drugi jezici u povijesti hrvatskoga. Na kroatističkim raskrižjima. Zagreb: Hrvatski studiji. 35–44.
  • Katičić, Radoslav. 1999. Etnogeneza hrvatskoga naroda. Ime podrijetlo i jezik Hrvata. Na kroatističkim raskrižjima. Zagreb: Hrvatski studiji. 7–19.
  • Katičić, Radoslav. 2013. Hrvatski jezik. Zagreb: Školska knjiga.
  • Matasović, Ranko. 2008. Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Matica hrvatska.
  • Samardžija, Marko. 2006. Hrvatski kao povijesni jezik i klasifikacija njegovih nestandardnih i substandardnih idioma. Hrvatski kao povijesni jezik. Zaprešić: vlast. nakl. 13–25.
  • Dabo-Denegri, Ljuba. 2007. Hrvatsko-francuski jezični dodiri: s rječnikom galicizama u hrvatskom standardnom jeziku. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
  • Sočanac, Lelija. ur. 2005. Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima. Prilagodba posuđenica. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
  • Turk, Marija. 2013. Jezično kalkiranje u teoriji i praksi. Prilog lingvistici jezičnih dodira. Zagreb–Rijeka: Hrvatska sveučilišna naklada – Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci.

Izborna

  • Filipović, Rudolf. 1978. Očuvanje materinskog govora naših iseljenika u SAD pod pritiskom jezika prestiža. Iseljeništvo naroda i narodnosti Jugoslavije i njegove uzajamne veze s domovinom. Zagreb: Zavod za migracije i narodnosti. 530–539.
  • Krasić, Stjepan. 2004. Pape i hrvatski književni jezik u XVII. Stoljeću. Zagreb – Čitluk: Matica hrvatska.
  • Matasović, Ranko. 2011. Jezična raznolikost svijeta. Zagreb: Algoritam.
  • Neweklowski, Gerhard. 1978. Die kroatischen Dialekte des Burgenlandes und der angrenzender Gebiete, Wien: Verlag der Österreichischen Akademie der Wissenschaften.
  • Peti-Stantić, Anita. 2008. Jezik naš i/ili njihov. Zagreb: Srednja Europa.
  • Sočanac, Lelija. 2004. Hrvatsko – talijanski jezični dodiri. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
  • Škaljić, Abdulah. 1985. Turcizmi u srpskohrvatskom/hrvatskosrpskom jeziku. Sarajevo: Svjetlost.
  • Vince, Zlatko. 2002. Putovima hrvatskoga književnog jezika. Zagreb: NZMH.
  • Vončina, Josip. 1988. Jezična baština. Lingvostilistička hrestomatija hrvatske književnosti od kraja 15. do početka 19. stoljeća. Split: Književni krug.

Predmeti jezikoslovnog modula

  1. Nacionalne filologije i slavistika
  2. Hrvatski u poredbenoj perspektivi
  3. Suvremene lingvističke teorije
  4. Hrvatska gramatika
  5. Semantika
  6. Tekst, diskurs, pragmatika
  7. Raznolikost hrvatskih idioma
  8. Jezična politika i jezično planiranje
  9. Akademski diskurs i znanstveni tekst
  10. Metodologija pravopisnog normiranja
  11. Kognitivna lingvistika i hrvatski jezik – teorija i mogućnosti primjene
  12. Hrvatski jezični idiomi u prošlosti i sadašnjosti
  13. Hrvatska onomastika
  14. Hrvatska sinonimija
  15. Hrvatski nazivi za boje
  16. Prilozi (adverbi) u hrvatskoglagoljskim tekstovima
  17. Jezična obilježja starih hrvatskih pravnih tekstova
  18. Jezik i identitet
  19. Hrvatska akcentologija
  20. Hrvatska dijalektna leksikografija
  21. Lingvistička geografija
  22. Generativni pristup jezičnomu sustavu
  23. Poredbena povijest standardizacijskih procesa: hrvatska i bliskosrodne kulturnojezične zajednice
  24. Antropološka lingvistika
  25. Hrvatski jezik u kontaktu
  26. Gramatičke kategorije
  27. Leksikografija hrvatskoga jezika
  28. Od frazeologije do frazeodidaktike
  29. Jezična kultura i Praška lingvistička škola
  30. Bački Bunjevci – jezik, kultura, identitet
  31. Grafolingvistika i filologija
  32. Sociolingvistika moderne Hrvatske
  33. Pragmatička sastavnica u gramatičkome opisu hrvatskoga jezika
  34. Terminologija i terminografija