Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Raznolikost hrvatskih idioma

Jezikoslovni modul

Nositelj predmeta: Boris Kuzmić

Izvoditelji: Mira Menac-Mihalić, Anđela Frančić, Boris Kuzmić

Status predmeta: obvezni

Semestar: 3

ECTS: 4

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: esej ili seminarski rad

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

U predmetu se poučava kako se priprema znanstvene ili stručne knjige o jezičnim idiomima. Primjena znanja dijakronijske jezikoslovne kroatistike. Osnovno pismo izvornoga teksta. Tekstološke napomene. Kritička aparatura. Dopreporodni tekstovi.

Opis predmeta

Studenti se poučavaju načinima kako samostalno istraživati fonološku, morfološku, sintaktičku, leksikološku, stilističku ili onomastičku problematiku kako hrvatskih dopreporodnih tekstova tako i organskih idioma na čakavskoj, štokavskoj, kajkavskoj i hibridnoj dijalekatskoj stilizaciji. Posebna se pažnja posvećuje osnovnom pismu na kojemu je izvorni tekst objavljen ili napisan, tekstološkim napomenama i kritičkoj aparaturi pri stvaranju novih jezikoslovnih priređivanja dopreporodnih hrvatskih tekstova koji pripadaju različitim funkcionalnim stilovima hrvatskoga jezika.

Ciljevi predmeta

Zadatak kolegija jest usmjeriti studente prema praktičnoj primjeni znanja stečenog iz ranijih kolegija hrvatske dijalektologije i povijesne gramatike hrvatskoga jezika. S gledišta sinkronijske dijalektologije studenti se pripremaju kako samostalno napisati znanstveni ili stručni rad koji bi problematizirao fonološku, morfološku, sintaktičku, leksikološku, stilističku, onomastičku ili frazeološku problematiku različitih hrvatskih organskih idioma – suvremenih štokavskih, čakavskih i kajkavskih govora. Za one studente čiji će znanstveni interes biti usmjeren prema istraživanju starijega jezika, tj. (re)konstrukciji povijesne gramatike hrvatskoga jezika, proučavaju se književni tekstovi dijalekatski stilizirani na različitim osnovicama – čakavskoj, štokavskoj, kajkavskoj i tronarječnoj (hibridnoj).

Očekivani ishodi

Očekuje se da student razvije kompetencije na temelju kojih bi hrvatske dopreporodne tekstove mogao analizirati s jezikoslovnih polazišta. Usto, polaznici će razviti logički, apstraktno, analitičko, kritičko, divergentno i asocijativno razmišljanje i svijest o potrebi implementacije suvremenih lingvističkih spoznaja u jezikoslovnu kroatistiku, pa su stoga sposobni razumjeti, analizirati, sažeti i kritički vrednovati znanstvene i stručne tekstove i koristiti se suvremenim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama za potrebe svoje struke te su usavršili načela u pisanju znanstvenih i stručnih radova. Mogu interdisciplinarno povezivati stečena znanja i kompetencije sa srodnim akademskim područjima, ali i samostalno, na vlastiti poticaj i na nov način rješavati jezikoslovna pitanja s različitih znanstvenih i stručnih motrišta.

Literatura

Obvezna

  • Frančić, Anđela; Kuzmić, Boris. 2009. Jazik horvatski: Jezične raščlambe starih hrvatskih tekstova. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
  • Lisac, Josip. 2004. Hrvatska dijalektologija 1: Hrvatski dijalekti i govori štokavskoga narječja i hrvatski govori torlačkog narječja. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.
  • Lisac, Josip. 2009. Hrvatska dijalektologija 2: Čakavsko narječje. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.
  • Lončarić, Mijo. 1996. Kajkavsko narječje, Zagreb: Školska knjiga.
  • Menac-Mihalić, Mira; Celinić, Anita. 2012. Ozvučena čitanka iz hrvatske dijalektologije + DVD, Zagreb: Knjigra.
  • Moguš, Milan. 2010, Povijesna fonologija hrvatskoga jezika, Zagreb.

Izborna

  • Brozović, Dalibor; Ivić, Pavle. 1988. Jezik, srpskohrvatski/ hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski: Izvadak iz 2. izdanja Enciklopedije Jugoslavije, Zagreb: Jugoslavenski Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“
  • Finka, Božidar. 1971. Čakavako narječje. Čakavska rič 1. 41–71.
  • Ivšić, Stjepan. 1934. Jezik Hrvata kajkavaca. Ljetopis JAZU 48, Zagreb.
  • Lukežić, Iva. 2012. Zajednička povijest hrvatskih narječja: 1. Fonologija. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada: Filozofski fakultet u Rijeci: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine.

Predmeti jezikoslovnog modula

  1. Nacionalne filologije i slavistika
  2. Hrvatski u poredbenoj perspektivi
  3. Suvremene lingvističke teorije
  4. Hrvatska gramatika
  5. Semantika
  6. Tekst, diskurs, pragmatika
  7. Raznolikost hrvatskih idioma
  8. Jezična politika i jezično planiranje
  9. Akademski diskurs i znanstveni tekst
  10. Metodologija pravopisnog normiranja
  11. Kognitivna lingvistika i hrvatski jezik – teorija i mogućnosti primjene
  12. Hrvatski jezični idiomi u prošlosti i sadašnjosti
  13. Hrvatska onomastika
  14. Hrvatska sinonimija
  15. Hrvatski nazivi za boje
  16. Prilozi (adverbi) u hrvatskoglagoljskim tekstovima
  17. Jezična obilježja starih hrvatskih pravnih tekstova
  18. Jezik i identitet
  19. Hrvatska akcentologija
  20. Hrvatska dijalektna leksikografija
  21. Lingvistička geografija
  22. Generativni pristup jezičnomu sustavu
  23. Poredbena povijest standardizacijskih procesa: hrvatska i bliskosrodne kulturnojezične zajednice
  24. Antropološka lingvistika
  25. Hrvatski jezik u kontaktu
  26. Gramatičke kategorije
  27. Leksikografija hrvatskoga jezika
  28. Od frazeologije do frazeodidaktike
  29. Jezična kultura i Praška lingvistička škola
  30. Bački Bunjevci – jezik, kultura, identitet
  31. Grafolingvistika i filologija
  32. Sociolingvistika moderne Hrvatske
  33. Pragmatička sastavnica u gramatičkome opisu hrvatskoga jezika
  34. Terminologija i terminografija