Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Jezična obilježja starih hrvatskih pravnih tekstova

Jezikoslovni modul

Nositelj predmeta: Boris Kuzmić

Status predmeta: izborni

Semestar: 3–6

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s  predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Hrvatski pravni spomenici: kupoprodajnim ugovorima, darovnicama, zakonicima, statutima, razvodima, presudama plemenskih sudova, oporukama, brojnim regulama (pravilima) raznih crkvenih redova. (13. – 18. st.). Jezična analiza čakavskih, štokavskih i kajkavskih pravnih spomenika.

Opis predmeta

U kolegiju se istražuju najvažnija jezična obilježja hrvatskih pravnih spomenika, nastalih između 13. i 18. st. Riječ je o spomenicima različita sadržaja – listinama, kupoprodajnim ugovorima, darovnicama, zakonicima, statutima, razvodima, presudama plemenskih sudova, oporukama, brojnim regulama (pravilima) raznih crkvenih redova i dr. U kolegiju se istražuju čakavski, štokavski i kajkavski pravni spomenici na fonološkoj (vokalizam i konsonantizam), morfološkoj (deklinacije, konjugacija, indeklinabilni oblici), sintaktičkoj (sintaksa padeža, izricanje kategorije posvojnosti, položaj enklitike i negacije u rečenici, crkvenoslavenske i romanske konstrukcije, kongruentna i sindetička dvojina i množina) i leksičkoj i stilističkoj razini (tuđice, termini, frazemi, utjecaj usmene književnosti, dijalozi, upravni i neupravni govor, individualizacija, kontaktni sinonimi, pjesničke figure, struktura dijelova javnih isprava i dr.).

Ciljevi predmeta

Istražiti najvažnija jezična obilježja hrvatskih pravnih spomenika (13. – 18. stoljeća).

Očekivani ishodi

Student će uvidom u obilježja starih hrvatskih pravnih spomenika i vježbom cjelokupne jezične analize biti sposoban za samostalnu razradu neobrađenih starih pravih tekstova. Nakon kolegija sposobni su, usto, oblikovati i ponuditi jezikoslovne teme kao projekte, protumačiti znanstvene rezultate na višoj razini, razumjeti ovisnost znanstvenih spoznaja i dostignuća te kritički procijeniti vlastite i tuđe spoznaje i znanja. Na višoj znanstvenoj i stručnoj razini sposobni su primjereno preispitivati novije jezične teorije i modele, suoblikovati standardnojezičnu normu i kritički razmatrati njezino djelovanje.

Literatura

Obvezna

  • Hercigonja, Eduard. 1990. Neke jezično-stilske značajke Vinodolskoga zakona (1288) i Krčkoga (Vrbanskoga) statuta (1388), Slovo 39–40. 87–125.
  • Junković, Zvonimir. 1968. Jezik Poljičkoga statuta. Poljički zbornik 1. 117–132.
  • Kuzmić, Boris. 2001. Jezik Veprinačkog zakona (1507), Fluminensia 1–2. 1–24.
  • Putanec, Valentin. 1982. Jezik Dekretuma (1574) Ivana Pergošića. Hrvatski dijalektološki zbornik 6. 269–277.
  • Šepić, Ante. 1953. Jezik hrvatskih općinskih statuta istarskih i primorskih: Prilog historičkoj gramatici hrvatskog jezika. Rad JAZU 295. 5–40.

Izborna

  • Bratulić, Josip. 1976. Iz problematike proučavanja hrvatskih pravnih spomenika kao spomenika književnosti, Slovo 25–26. 363–382.
  • Hercigonja, Eduard. 1986 .“Acta croatica” kao predmet književnomedievističkog studija. Filologija 14. 109–122.
  • Kuštović, Tanja. 2004. Prilozi u Istarskom razvodu. Glagoljica i hrvatski glagolizam. 617–624.
  • Moguš, Milan. 1988. Jezik prijevoda Senjskoga statuta. Senjski zbornik 13. 51–56.

Predmeti jezikoslovnog modula

  1. Nacionalne filologije i slavistika
  2. Hrvatski u poredbenoj perspektivi
  3. Suvremene lingvističke teorije
  4. Hrvatska gramatika
  5. Semantika
  6. Tekst, diskurs, pragmatika
  7. Raznolikost hrvatskih idioma
  8. Jezična politika i jezično planiranje
  9. Akademski diskurs i znanstveni tekst
  10. Metodologija pravopisnog normiranja
  11. Kognitivna lingvistika i hrvatski jezik – teorija i mogućnosti primjene
  12. Hrvatski jezični idiomi u prošlosti i sadašnjosti
  13. Hrvatska onomastika
  14. Hrvatska sinonimija
  15. Hrvatski nazivi za boje
  16. Prilozi (adverbi) u hrvatskoglagoljskim tekstovima
  17. Jezična obilježja starih hrvatskih pravnih tekstova
  18. Jezik i identitet
  19. Hrvatska akcentologija
  20. Hrvatska dijalektna leksikografija
  21. Lingvistička geografija
  22. Generativni pristup jezičnomu sustavu
  23. Poredbena povijest standardizacijskih procesa: hrvatska i bliskosrodne kulturnojezične zajednice
  24. Antropološka lingvistika
  25. Hrvatski jezik u kontaktu
  26. Gramatičke kategorije
  27. Leksikografija hrvatskoga jezika
  28. Od frazeologije do frazeodidaktike
  29. Jezična kultura i Praška lingvistička škola
  30. Bački Bunjevci – jezik, kultura, identitet
  31. Grafolingvistika i filologija
  32. Sociolingvistika moderne Hrvatske
  33. Pragmatička sastavnica u gramatičkome opisu hrvatskoga jezika
  34. Terminologija i terminografija