Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Hrvatski jezik u kontaktu

Jezikoslovni modul

Nositelj predmeta: Ivo Pranjković

Status predmeta: izborni

Semestar: 3–6

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s  predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Povijesni pregled proučavanja međujezičnih dodira. Osnove teorije jezika u kontaktu. Hrvatski u kontaktu: povijest, vrste i rezultati kontakata s njemačkim, talijanskim, mađarskim, latinskim, turskim, engleskim i francuskim jezikom. Jezični dodiri i jezično posuđivanje.

Razlozi, načini i putovi posuđivanja. Prilagodba posuđenica. Status posuđenica u hrvatskome jeziku i u hrvatskome standardnom jeziku. Vrste posuđivanja i posuđenica.

Opis predmeta

Kolegij u osnovi ima teorije jezika u kontaktu i međujezične dodire.

Zbog specifičnosti povijesti Hrvatske, kao i razvoja hrvatskoga jezika, iznimno je važno poznavati temelje navedenih teorija te uočiti specifičnosti hrvatskoga jezika i kontakata s njemačkim, talijanskim, mađarskim, latinskim, turskim, engleskim i francuskim jezikom.

U suvremenome jeziku rezultat povijesnih kontakata su posuđenice. Prikazuju se vrste posuđivanja i posuđenica, te njihov status u hrvatskome jeziku.

Ciljevi predmeta

Proučiti međujezične dodire i osnove teorije jezika u kontaktu. Detaljno analizirati povijest, vrste i rezultate kontakata hrvatskoga jezika s njemačkim, talijanskim, mađarskim, latinskim, turskim, engleskim i francuskim jezikom.

Očekivani ishodi

Student će ovladati teorijom jezičnog posuđivanja i na tome temelju biti sposoban prepoznavati posuđenice u jeziku te uočiti važnost takvih jezičnih pojava. Bit će sposoban oblikovati, organizirati i ponuditi jezikoslovne teme kao projekte, protumačiti znanstvene rezultate na višoj razini, razumjeti ovisnost znanstvenih spoznaja i dostignuća te kritički procijeniti vlastite i tuđe spoznaje i znanja.

Na višoj znanstvenoj i stručnoj razini, usto, primjereno preispitivati novije jezične teorije i modele, suoblikovati standardnojezičnu normu i kritički razmatrati njezino djelovanje.

Literatura

Obvezna

  • Filipović, Rudolf. 1986. Teorija jezika u kontaktu: Uvod u lingvistiku jezičnih dodira. Zagreb: ŠK – JAZU.
  • Filipović, Rudolf. 1990. Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku: Porijeklo – razvoj – značenje. Zagreb: ŠK – JAZU.
  • Franolić, Branko. 1975. L'influence de la langue française en Croatie. Paris.
  • Kovačec, August. 1967. Bilingvizam i aloglotski utjecaji na morfosintaktičku strukturu jezika. Suvremena lingvistika 4. 101–114.
  • Zbornik Zagrebačke slavističke škole. Zagreb, 2001, 105–190.
  • Ljuba Dabo-Denegri, Hrvatsko-francuski jezični dodiri: s rječnikom galicizama u hrvatskom standardnom jeziku. Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2007.
  • Lelija Sočanac, ur. Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima. Prilagodba posuđenica. Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2005.
  • Marija Turk, Jezično kalkiranje u teoriji i praksi. Prilog lingvistici jezičnih dodira. Zagreb–Rijeka: Hrvatska sveučilišna naklada – Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2013.
  • Lelija Sočanac, Hrvatsko-talijanski jezični dodiri: s rječnikom talijanizama u standardnome hrvatskom jeziku i dubrovačkoj dramskoj književnosti. Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2004.
  • Vesna Muhvić Dimanovski – Anita Horvat Skelin, O riječima stranog podrijetla i njihovu nazivlju. Filologija 46–47, str. 203–215.
  • Vesna Muhvić Dimanovski , Prevedenice: jedan oblik neologizama. Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za filološke znanosti. Knj. 23(1992). – str. 93–205.

Predmeti jezikoslovnog modula

  1. Nacionalne filologije i slavistika
  2. Hrvatski u poredbenoj perspektivi
  3. Suvremene lingvističke teorije
  4. Hrvatska gramatika
  5. Semantika
  6. Tekst, diskurs, pragmatika
  7. Raznolikost hrvatskih idioma
  8. Jezična politika i jezično planiranje
  9. Akademski diskurs i znanstveni tekst
  10. Metodologija pravopisnog normiranja
  11. Kognitivna lingvistika i hrvatski jezik – teorija i mogućnosti primjene
  12. Hrvatski jezični idiomi u prošlosti i sadašnjosti
  13. Hrvatska onomastika
  14. Hrvatska sinonimija
  15. Hrvatski nazivi za boje
  16. Prilozi (adverbi) u hrvatskoglagoljskim tekstovima
  17. Jezična obilježja starih hrvatskih pravnih tekstova
  18. Jezik i identitet
  19. Hrvatska akcentologija
  20. Hrvatska dijalektna leksikografija
  21. Lingvistička geografija
  22. Generativni pristup jezičnomu sustavu
  23. Poredbena povijest standardizacijskih procesa: hrvatska i bliskosrodne kulturnojezične zajednice
  24. Antropološka lingvistika
  25. Hrvatski jezik u kontaktu
  26. Gramatičke kategorije
  27. Leksikografija hrvatskoga jezika
  28. Od frazeologije do frazeodidaktike
  29. Jezična kultura i Praška lingvistička škola
  30. Bački Bunjevci – jezik, kultura, identitet
  31. Grafolingvistika i filologija
  32. Sociolingvistika moderne Hrvatske
  33. Pragmatička sastavnica u gramatičkome opisu hrvatskoga jezika
  34. Terminologija i terminografija