Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Grafolingvistika i filologija

Jezikoslovni modul

Nositelj predmeta: Mateo Žagar

Status predmeta: izborni

Semestar: 3–6

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s  predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Pismo. Pisane dimenzije povijesnih književnojezičnih dokumenata. Osnove grafomorfologije, grafematika. Pojam vizualnoga viška. Pojave na grafomorfološkoj, grafematičkoj i grafetičkoj razini.

Opis predmeta

Osnovna je namjera kolegija da studente uputi u nove pristupe proučavanja pisane dimenzije povijesnih književnojezičnih dokumenata, na svim trima nacionalnim povijesnim pismima. Napuštanje tradicionalnoga pogleda na pismo kao na drugotnu jezičnu dimenziju, koja samo odslikava usmeno stanje, inzistiranje na ravnopravnosti obaju načina jezičnoga izražavanja, uz uvažavanje cjelokupnoga procesa pisanja, te inzistiranje na lingvističkoj osnovici u pismovnome opisu nudi nove mogućnosti pri periodiziranju i ubiciranju promatranih tekstova te rekonstruiranju širenja pismovnih utjecaja. Cjelovit opis pisma nekoga spomenika, osim opisa oblikovnih varijacija slova (grafomorfologije), mora podrazumijevati i opis modaliteta upisivanja jezičnih vrijednosti (grafematika), ponajprije na osnovnoj – fonematskoj/grafematskoj razini, te opis tzv. "vizualnoga viška", koji nema svoj izravan odraz u jezičnoj strukturi, koji je "posve pismovan" (grafetika). Takav cjelovit i razrađen pristup pisanju uključuje i naslijeđena, bogata ali nedovoljno strukturirana, paleografska znanja. Posebna se pozornost usmjeruje na orto dimenziju svih nabrojenih razina: procese odabira grafijskih rješenja i njihova uređivanja. Ponajviše na primjerima iz hrvatskoglagoljskih tekstova 11, 12. i 13. stoljeća nastoji se primjenom takvih metoda pokazati koji su smjerovi ustanovljavanja i razvoja tzv. hrvatske ustavne glagoljice, problematizira se "uglatost" kao temeljna razlikovna osobina ove glagoljičke inačice, predočava se podjela na dva "krila" hrvatskoga glagoljaštva u 12. st., procjenjuje se kakvi su konkretni međupisamski kontakti (koliko se čuva naslijeđen grafetički obrazac grčkih tekstova, kakav je utjecaj latiničke grafetičke prakse na glagoljičku, odnosno koliko su hrvatski glagoljaši inventivno tražili vlastita grafijska rješenja), kako se može opaziti različita brzina razvoja i standardizacije pojedinih grafetičkih rješenja (pritom se npr. motri razlika u praksi dinamičnoga 13. stoljeća i znatno "usporenijega" 14. stoljeća). Posebna se pozornost usmjeruje na sličan tip istraživanja koji je već proveden na tekstovima staroslavenskoga kanona, glagoljičkima i ćiriličkima.

Ciljevi predmeta

Uputiti studente u nove pristupe proučavanja pisane dimenzije povijesnih književnojezičnih dokumenata, na svim trima nacionalnim povijesnim pismima. Osposobiti studente za lingvistički pristup pismovnome opisu.

Očekivani ishodi

Student će osvijestiti mogućnosti pri periodiziranju i ubiciranju promatranih tekstova te rekonstruiranju širenja pismovnih utjecaja. Bit će sposoban izrađivati cjelovit opis pisma nekog spomenika. Pored svladavanja veoma sofisticirane teorijske grafolingvističke literature kandidati će moći samostalno opisati odabrani uzorak hrvatskoga srednjovjekovnog teksta na svim grafijskim razinama: grafomorfološkoj, grafematičkoj i grafetičkoj.

Literatura

Obvezna

  • Dürscheid, Christa. 2002. Einführung in die Schriftlinguistik, Wiesbaden.
  • Eckhardt, Thorvi. 1989. Azbuka: Versuch einer Einführung in das Studium der slavischen Paläographie, Beč – Köln
  • Mihaljević, Milan. 2000. Die Jer-Zeichen in den kroatisch-glagolitischen Fragmenten". Glagolitica – Zum Ursprung der slavischen Schriftkultur. 150–163.
  • Žagar, Mateo. 2003. Osnovni procesi konstituiranja hrvatske glagoljice. B'lgari i H'rvati prez vekovite. 31–42.
  • Žagar, Mateo. 2000. Neke grafetičke osebujnosti u najstarijim hrvatskoglagoljskim tekstovima (s osobitim obzirom na raspored bjelina). Glagolitica – Zum Ursprung der slavischen Schriftkultur. 164–174.

Izborna

Ovisno o tome koji se spomenik odabere za grafolingvistički opis, preporučit će se izborna literatura.

Predmeti jezikoslovnog modula

  1. Nacionalne filologije i slavistika
  2. Hrvatski u poredbenoj perspektivi
  3. Suvremene lingvističke teorije
  4. Hrvatska gramatika
  5. Semantika
  6. Tekst, diskurs, pragmatika
  7. Raznolikost hrvatskih idioma
  8. Jezična politika i jezično planiranje
  9. Akademski diskurs i znanstveni tekst
  10. Metodologija pravopisnog normiranja
  11. Kognitivna lingvistika i hrvatski jezik – teorija i mogućnosti primjene
  12. Hrvatski jezični idiomi u prošlosti i sadašnjosti
  13. Hrvatska onomastika
  14. Hrvatska sinonimija
  15. Hrvatski nazivi za boje
  16. Prilozi (adverbi) u hrvatskoglagoljskim tekstovima
  17. Jezična obilježja starih hrvatskih pravnih tekstova
  18. Jezik i identitet
  19. Hrvatska akcentologija
  20. Hrvatska dijalektna leksikografija
  21. Lingvistička geografija
  22. Generativni pristup jezičnomu sustavu
  23. Poredbena povijest standardizacijskih procesa: hrvatska i bliskosrodne kulturnojezične zajednice
  24. Antropološka lingvistika
  25. Hrvatski jezik u kontaktu
  26. Gramatičke kategorije
  27. Leksikografija hrvatskoga jezika
  28. Od frazeologije do frazeodidaktike
  29. Jezična kultura i Praška lingvistička škola
  30. Bački Bunjevci – jezik, kultura, identitet
  31. Grafolingvistika i filologija
  32. Sociolingvistika moderne Hrvatske
  33. Pragmatička sastavnica u gramatičkome opisu hrvatskoga jezika
  34. Terminologija i terminografija