Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Sociolingvistika moderne Hrvatske

Jezikoslovni modul

Nositelj predmeta: Ivo Žanić

Status predmeta: izborni

Semestar: 3–6

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s  predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Sociolingvističke promjene. Pojava (ne)prihvaćanja standardnog jezika. Višeznačni odnosi u trokutu standardni jezik – globalni engleski – regionalne koine. Jezični varijeteti u popularnoj kulturi.

Opis predmeta

Na predmetu se okvirno predočuju sociolingvističke mijene u Hrvatskoj u 20. st, prije svega procesi (ne)prihvaćanja standardnog jezika kakav je normiran Maretićevom Gramatikom i Broz-Ivekovićevim Rječnikom s obzirom na to da su iz njegova obuhvata bila isključena dva sociokulturna kruga: zagrebački (srednjoeuropski) i mediteranski. Potom se posebno analizira razdoblje nakon 2. svjetskog rata, kada nagla urbanizacija, industrijalizacija, turizam i rast kulturnih industrija (žanrova popularne kulture), praćeni redefiniranjem regionalnih i urbanih identiteta, izazivaju dubinsko preslagivanje prestižnih odnosa i hijerarhija, transformaciju tradicionalnih dijalekata u regiolekte i urbane vernakulare, višeslojne (de)stereotipizacije raznih varijeteta, uspostavu višeznačnih odnosa u trokutu standardni jezik – globalni engleski – regionalne koine itd. Spomenuti procesi prikazuju se interdisciplinarno, uzimajući u obzir spoznaje socijalne psihologije, demografije, kulturne povijesti, etnologije i političke antropologije, te oprimjeruju sociolingvističkom analizom upotrebe jezičnih varijeteta, odnosno jezičnih karakterizacija i stilizacija u žanrovima popularne kulture: stripu, novinskoj karikaturi, igranom filmu, sinkronizaciji animiranih filmova, podslovljavanju stranih filmova, zabavnoj glazbi (jezična politika Festivala kajkavske popevke u Krapini, Melodija Jadrana u Splitu, Melodija Istre i Kvarnera), te pop-rock i hip-hop glazbi.

Ciljevi predmeta

Predočiti sociolingvističke mijene u Hrvatskoj u 20. stoljeću. Analizirati neprihvaćanje standardnog jezika normiranog Maretićevom Gramatikom i Broz-Ivekovićevim Rječnikom. Dati interdisciplinarni uvid u problematiku. Analizirati upotrebu jezičnih varijeteta u žanrovima popularne kulture.

Očekivani ishodi

Student će razumjeti sociolingvističke promjene koje se događaju u 20. stoljeću u Hrvatskoj. Bit će sposoban istraživati jezične karakterizacije i stilizacije u popularnoj kulturi te oblikovati, organizirati i ponuditi jezikoslovne teme kao projekte, protumačiti znanstvene rezultate na višoj razini, razumjeti ovisnost znanstvenih spoznaja i dostignuća te kritički procijeniti vlastite i tuđe spoznaje i znanja. Na višoj znanstvenoj i stručnoj razini, usto, primjereno preispitivati novije jezične teorije i modele, suoblikovati standardnojezičnu normu i kritički razmatrati njezino djelovanje.

Literatura

Obvezna

  • Aktualna istraživanja u primijenjenoj lingvistici. Ur. Karabalić, L.; Cimer S. 185–197.
  • Fishman, Joshua. 1978. Sociologija jezika. Sarajevo: Svjetlost.
  • Žanić, Ivo. 2007. Hrvatski na uvjetnoj slobodi: jezik, identitet i politika između Jugoslavije i Europe. Zagreb: Fakultet političkih znanosti
  • Žanić, Ivo. 2011. Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci? O sociolingvistici animiranih filmova. Zagreb: Algoritam
  • Žanić, Ivo. 2011. Kako govori more? Jezična konstrukcija Dalmacije u hrvatskoj zabavnoj glazbi.

Izborna

  • Bilić, Anica. 2008. Slavonski dijalekt i stereotip raspojasane Slavonije. Šokačka rič 5. 25–42.
  • Bugarski, Ranko. 1986. Jezik u društvu. Beograd: Prosveta. (pogl. Narodna lingvistika, str. 108–157)
  • Jutronić, Dunja. 2010. Spliski govor. Split: Naklada Bošković.

Predmeti jezikoslovnog modula

  1. Nacionalne filologije i slavistika
  2. Hrvatski u poredbenoj perspektivi
  3. Suvremene lingvističke teorije
  4. Hrvatska gramatika
  5. Semantika
  6. Tekst, diskurs, pragmatika
  7. Raznolikost hrvatskih idioma
  8. Jezična politika i jezično planiranje
  9. Akademski diskurs i znanstveni tekst
  10. Metodologija pravopisnog normiranja
  11. Kognitivna lingvistika i hrvatski jezik – teorija i mogućnosti primjene
  12. Hrvatski jezični idiomi u prošlosti i sadašnjosti
  13. Hrvatska onomastika
  14. Hrvatska sinonimija
  15. Hrvatski nazivi za boje
  16. Prilozi (adverbi) u hrvatskoglagoljskim tekstovima
  17. Jezična obilježja starih hrvatskih pravnih tekstova
  18. Jezik i identitet
  19. Hrvatska akcentologija
  20. Hrvatska dijalektna leksikografija
  21. Lingvistička geografija
  22. Generativni pristup jezičnomu sustavu
  23. Poredbena povijest standardizacijskih procesa: hrvatska i bliskosrodne kulturnojezične zajednice
  24. Antropološka lingvistika
  25. Hrvatski jezik u kontaktu
  26. Gramatičke kategorije
  27. Leksikografija hrvatskoga jezika
  28. Od frazeologije do frazeodidaktike
  29. Jezična kultura i Praška lingvistička škola
  30. Bački Bunjevci – jezik, kultura, identitet
  31. Grafolingvistika i filologija
  32. Sociolingvistika moderne Hrvatske
  33. Pragmatička sastavnica u gramatičkome opisu hrvatskoga jezika
  34. Terminologija i terminografija