Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma

Književnoznanstveni modul

Nositelj predmeta: Leo Rafolt

Izvoditeljica: Maša Kolanović

Status predmeta: izborni

Semestar: 3–6

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Kulturološko čitanje novije povijesti hrvatske književnosti. Roman. Popularna kultura. Svakodnevica. Ideologija 20. st.

Opis predmeta

Kolegij se bavi kulturološkom čitanjem novije povijesti hrvatske književnosti i razmatra pitanja odnosa romana, popularne kulture, svakodnevice i ideologije u drugoj polovici 20. st. do neposredne suvremenosti. Posebna pozornost na kolegiju bit će usmjerena na educiranje, osposobljavanje i poticanje studenata poslijediplomskog studija za samostalno istraživanje, kritičko promišljanje analizirane literature te interdisciplinarni pristup građi.

Ciljevi predmeta

Cilj kolegija jest upoznavanje međupovezanosti dinamike književnog, popularnokulturnog, medijskog i društveno-političkog polja nakon završetka Drugog svjetskog rata i formiranja druge Jugoslavije sve do tekućih procesa tranzicije na temelju analize reprezentativnih hrvatskih romana i odabranih medijskih tekstova (igrani i dokumentarni filmovi, reklame, spotovi, televizijske emisije i dr.).

Očekivani ishodi

Kolegij je zamišljen kao platforma za razvijanje samostalnog istraživačkog rada i interdisciplinarnog proučavanja te usavršavanja strategija akademskog i drugog stručnog pisanja u društveno-humanističkim znanostima. Polaznici će moći, posljedično, kritički interpretirati mehanizme funkcioniranja različitih književnoteorijskih pojava, posebice dekonstrukcijske pojmove, kao i njezine kritike. Steći uvid u rasprave suvremenih teoretičara. Ovladati teorijom za sudjelovanje u raspravi, odnosno za stvaranje novih programa integracije različitih metoda u interpretaciji teksta.

Literatura

Obvezna

(ovisno o temi istraživanja)

  • Bagić, Krešimir i dr., ur. 2008. Način u jeziku/Književnost i kultura pedesetih. Zbornik radova 36. seminara Zagrebačke slavističke škole, Zagreb: Zagrebačka slavistička škola
  • Bagić, Krešimir, ur. 2006. Raslojavanje jezika i književnosti. Zbornik radova XXXIV. Seminara Zagrebačke slavističke škole, Zagreb: FF press.
  • Bartlett, Djurdja. 2010. Fashion East. The Spectre that Haunted Socialism. Cambridge – Massachusetts – London: The MIT press
  • Bren, Paulina; Neuburger, Mary. 2012. Communism Unwrapped: Consumption in Cold War Eastern Europe. New York: Oxford University Press
  • Crowley, David; Reid, E. Susan, ur. 2000. Style and Socialism: Modernity and Material Culture in Post-War Eastern Europe, Oxford – New York: Berg

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Antropološka istraživanja književnosti
  4. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Hrvatski latinizam