Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Hrvatska lirika: teorijsko čitanje

Književnoznanstveni modul

Nositelj predmeta: Tvrtko Vuković

Status predmeta: izborni

Semestar: 3–6

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Teorijsko čitanje lirike. Pjesnička reprezentacij: obraćanje, predočavanje, prikazivanje, zastupanje, isključivanje) i tvorba identiteta. Politika i etika pjesničkog teksta. Moć-znanje pjesničkog diskursa i ideja imaginacije. Pjesništvo i koncept izvornosti

Opis predmeta

U središtu će zanimanja biti ovi problemi: pjesnička reprezentacija (obraćanje, predočavanje, prikazivanje, zastupanje, isključivanje) i tvorba identiteta; politika i etika pjesničkog teksta; moć-znanje pjesničkog diskursa i ideja imaginacije; pjesništvo i koncept izvornosti i dr. S obzirom na posebnosti poetika od simbolizma do postmodernizma u obzor promatranja ulazit će primjerice: autostilizacija lirskog ja, upis autorskog u tekstualni subjekt kao čin autobiografskoga samoovjeravanja, uloga naracije u poeziji, posljedice raslojavanja središnje lirske svijesti, figure melankolije, apostrofe, katahreze, prozopopeje i alegorije, strukturalna i retorička funkcija refrena, uloga autoreferencijalnosti i intertekstulnosti, žanr kao značenjski okvir, itd. Korpus će obuhvaćati pjesničke najvažnije pjesničke opuse od Matoša, preko Slamniga i Dragojevića do Rešickog.

Ciljevi predmeta

Kolegij će obrađivati isprepletanje suvremene književne i kulturne teorije i hrvatskoga pjesništva od modernizma do danas. Najprije će se naglasak staviti na promjene u proučavanju lirike od formalizama do različitih recentnih interdisciplinarnih kontekstualističkih pristupa.

Očekivani ishodi

Očekuje se uspješno savladavanje teorijskog korpusa hrvatskoga pjesništva novije književnosti te primjena teorije na interpretaciji pjesničkih opusa od Matoša do Rešickog. Polaznici će, usto, moći strukturirati vlastite programe za integraciju različitih istraživačkih (sub)disciplina društveno-humanističkih znanosti, s ciljem stvaranja novih, inovativnih metoda čitanja i interpretacije.

Literatura

Obvezna

  • Eagleton, Terry. 1987. Književna teorija. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber.
  • Eagleton, Terry. 2007. How to Read a Poem. Malden – Oxford: Blackwell Pub.
  • Easthope, Anthony, ur. 1991. Contemporary Poetry Meets Modern Theory. Toronto ; Buffalo : University of Toronto Press.
  • Vuković, Tvrtko. 2012. Tko je u razredu ugasio svjetlo. Zagreb: Meandarmedia.

Izborna

  • Biti, Vladimir. 2000. Pojmovnik suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.
  • Jurić, Slaven. 2006. Počeci slobodnoga stiha, Zagreb: FF Press.
  • Perloff, Marjorie. 1991. Radical Artifice: Writing Poetry in the Age of Media, Chicago – London: University of Chicago Press.
  • Rabaté, Dominique, ur. 1996. Figures du sujet lirique, Paris.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Antropološka istraživanja književnosti
  4. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Hrvatski latinizam