Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Istočna modifikacija postmodernizma

Književnoznanstveni modul

Nositeljica predmeta: Jasmina Vojvodić

Status predmeta: izborni

Semestar: 3–6

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Istočna modifikacija modernizma. Zapadna modifikacija modernizma. Pojedine tematske i stilske odrednice: elementi jela (proždiranje, samojedenje, kanibalizam, koprofagija i sl.) u tekstovima ruskih i drugih slavenskih piaca; elementi „političnosti“ proze istočne modifikacije postmodernizma (tematiziranje rata, trauma sovjetskoga doba; idealizacija povijesti); hibridnost proze; odnos prema popularnoj književnosti; prodor u medije, sklonost filmskim adaptacijama i dr.

Opis predmeta

Kolegij se bavi analizom razlikovnih elemenata između istočne (ruska, ukrajinska i druge slavenske književnosti) i zapadne modifikacije postmodernizma (zapadnoeuropska i američka). Podjela postoji u teoriji i povijesti književnosti zbog različitih vremena nastanka, ali i specifičnih poetoloških karakteristika. Na kolegiju će se razrađivati pojedine tematske i stilske odrednice. Od primarnih će se tekstova najviše raditi romani i kratke priče Viktora Pelevina, Ljudmile Ulicke, Borisa Akunina (ruska književnost), Jurija Anddruhoviča (ukrajinska književnost), Slavenke Drakulić, Dubravke Ugrešić (hrvatska književnost) i dr.

Ciljevi predmeta

Na kolegiju će se analizirati razllikovni elementi između istočne i zapadne modifikacije posmodernizma, odnosno teorijski tekstovi i primarni (uglavnom prozni). Posebna će se pozornost posvetiti ruskom postmodernizmu zbog njegove razvijenosti i popularnosti na Zapadu.

Očekivani ishodi

Od studenta se očekuje kritička evaluacija teorijskih pojmova vezanih uz post-modernizam te upotrebu teorije kroz čitanje korpusa primarne literature. Na temelju stečenih teorijskih znanja, polaznici će moći stvarati vlastite metode za istraživanje najsuvremenijih književnih pojavnosti u interkulturalnom i komparatističkom ključu.

Literatura

Obvezna

  • Lauer, Reinhard. 2009. Povijest ruske književnosti. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.
  • Solar, Milivoj. 2005. Retorika postmoderne. Ogledi i predavanja. Zagreb: Matica hrvatska.
  • Ugrešić, Dubravka. 1989. Pljuska u ruci (Antologija alternativne ruske proze). Zagreb: August Cesarec.
  • Vojvodić, Jasmina. 2012. Tri tipa ruskog postmodernizma. Zagreb: Disput.
  • Vahtel, Endru Baruh. 2006. Književnost Istočne Evrope u doba postkomunizma. Uloga pisca u Istočnoj Evropi. Beograd: Stubovi kulture.

Izborna

  • Connor, Steven, ur. 2004. The Cambridge Compagnion to Postmodernism. Cambridge: Cambridge University Press.
  • Èpštejn, Mikhail. 2005. Postmodern v russkoj literature. Moskva: Vysšaja škola.
  • Hassan, Ihab. 1971. The Dismemberment of Orpheus. Toward a Postmodern Literature. New York: Oxford University Press. (Prijevod na hrvatski: Komadanje Orfeja: prema postmodernoj književnosti, 1992).
  • Lugarić, Danijela. 2011. Transfer u zagonetci / zagonetka transfera (na primjerima Akuninovih detektivskih romana o Èrastu Fandorinu). Književna smotra 159/1. Zagreb: HFD. 35–42.
  • Oraić Tolić, Dubravka. 2005. Muška moderna i ženska postmoderna: rođenje virtualne kulture. Zagreb: Ljevak.
  • Solar, Milivoj. 2005. Laka i teška književnost. Predavanja o postmodernizmu i trivijalnoj književnosti. Zagreb: Matica hrvatska.
  • Vojvodić, Jasmina, ur. 2010. Kalendar. Zbornik radova. Zagreb: FFPress.
  • Vojvodić, Jasmina, ur. 2010. Hrana: Od gladi do prejedanja. Zbornik znanstvenih radova. Zagreb: Disput.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  4. Hrvatski latinizam
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Antropološka istraživanja književnosti
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti