Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča

Književnoznanstveni modul

Nositeljica predmeta: Suzana Marjanić

Status predmeta: izborni

Semestar: 3–6

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Kazalište i ritual: primjer starogrčke tragedije – kembridžska škola o porijeklu kazališta iz rituala plodnosti; Kirbyjeva šamanska teorija o podrijetlu kazališta, odnosno što ritual i kazalište imaju zajedničko? Maska – antropološka potreba za krinkom i psihološka potreba za maškaranjem/promjenom identiteta; maska i veza s kultom predaka; svakodnevna "maska" i metafora theatrum mundi. Mitovi o ljubavi: antropologija ljubavi (Denis de Rougemont, Tea Škokić). Mitovi o androginu i hermafroditu (M. Eliade): Virgina Woolf, Orlando (1928.). Northrop Frye: Anatomija kritike (1957) – mitska i arhetipska kritika, utjecaj Frazera i Junga; povezivanje mitologije i rituala sa psihologijom u razumijevanju književnosti. Mitologija vampirizma – književne i filmske reprezentacije. Boris Perić: Vampir (2006). i reaktualizacija Valvasorova zapisa predaje o "vampiru" Juri Grandu iz Kringe – prvom vampiru zabilježenom vlastitim imenom i prezimenom u europskoj povijesti (Muzej vampira Jure Granda). Mitski aspekti ekofeminizma (Mirela Holy i Marija Geiger Zeman) – ekofeminizam i dubinska ekologija; ekofeministička iščitavanja romana Melvilleova romana Moby Dick (Sanja Kajinić); ekofeminizam i dekonstrukcija androcentričnih mitova (Marti Kheel). Dekonstrukcija političkih mitova i etnomitova te mitova u masmedijima, procesima političke, ideološke remitologizacije, apsolutizirane ideologije (npr. Roland Barthes, Ivan Čolović, Dunja Rihtman-Auguštin, Milovoj Solar, Ivo Žanić); teorije zavjere – mit ili stvarnost (alternativne povijesti).

Opis predmeta

I dok se u arhaično doba mit pripovijedao uz rituale, zajedno s obrednim činom (dromenon), svojevrsno mijenjanje značenja riječi mythos nastaje kada prvi grčki filozofi (npr. Ksenofan) kritiziraju spoznaju utemeljenu na mitu, te mythosu suprotstavljaju logos. Tema sukoba filozofije i mitologije prožimala je grčku filozofiju sve do njezinih velikih sistematičara Platona i Aristotela. Aristotelovo određenje mita (u Poetici) kao "duše tragedije" usmjerava daljnje značenje riječi mythos kao priče. Ukratko, kroz šest tematskih izlaganja mit ćemo zajedničkim kreativnim snagama interpretirati kao svetu, ideološku i anarhičnu priču. Suvremena istraživanja hrvatske mitologije obilježili su R. Katičić i V. Belaj, koji rekonstrukciju hrvatskoga panteona s vrhovnim božanstvom gromovnikom Perunom ostvaruju u okvirima praslavenskoga vjerskog sustava i njegovim uklapanjem u širi indoeuropski okvir. Tragom semiotičko-filoloških istraživanja V. V. Ivanova i V. N. Toporova te Katičićeva semiološko-etimološkoga postupka, rekonstrukcijom poganskih komponenti u hrvatskim narodnim običajima i vjerovanjima u knjizi Hod kroz godinu (1998) V. Belaj prati obrise mitske priče o životu boga vegetacije koji svojim životom oponaša život žitarice.

Ciljevi predmeta

Kroz šest tematskih izlaganja, mentorica će sa studentima, odnosno svi skupa zajedničkim kreativnim snagama mit interpretirati kao svetu, ideološku i anarhičnu priču.

Očekivani ishodi

Od studenta se očekuje ovladavanje složenim teorijskim interdisciplinarnim konceptom (mitologija, filologija i ideologija) proučavanja mita te, nadalje, kritički interpretirati sofisticirane mehanizme funkcioniranja najsuvremenijih književnoteorijskih pojava, posebice pojmove vezane uz teorije mita, kao i njezine kritike. Steći uvid u rasprave suvremenih teoretičara mita. Ovladati teorijom za sudjelovanje u raspravi, odnosno za stvaranje novih programa integracije različitih metoda u interpretaciji teksta.

Literatura

Obvezna

  • Barthes, Roland. 1979. Književnost – mitologija – semiologija. Beograd: Nolit.
  • Belaj, Vitomir. 22007. Hod kroz godinu. Pokušaj rekonstrukcije prahrvatskoga mitskog svjetonazora. Zagreb: Golden marketing.
  • Bell, Catherine. 2009. Ritual Theory, Ritual Practice. Oxford – New York: Oxford University Press. (dva poglavlja po izboru)
  • Encyclopedia of Witchcraft. The Western Tradition. 2006. (ur. Richard M. Golden). Santa Barbara – Denver – Oxford: ABC-CLIO. (dvije enciklopedijske natuknice po izboru)
  • Gimbutas, Marija. 1991. The Language of the Goddess. San Francisco: Harper & Row. (poglavlje po izboru)
  • Katičić, Radoslav. 2008. Božanski boj. Zagreb: Ibis.
  • Katičić, Radoslav. 2010. Zeleni lug. Zagreb: Ibis.
  • Katičić, Radoslav. 2011. Gazdarica na vratima. Zagreb: Ibis.
  • Katičić, Radoslav. 2014. Vilinska vrata. Zagreb: Ibis.

Izborna

  • Baltrušaitis, Jurgis. 1991. Fantastični srednji vijek: antičko i egzotizmi u gotičkoj umjetnosti. Sarajevo: Svjetlost.
  • Bandić, Dušan. 1997. Vampir u religijskim shvatanjima jugoslovenskih naroda. Carstvo zemaljsko i carstvo nebesko. Beograd: Čigoja štampa, str. 85-115.
  • Budimir, Milan. 1966. Vampirizam u evropskoj književnosti. Anali Filološkog fakulteta 6. 269-273.
  • Campbell, Joseph. 2007. Junak s tisuću lica. Zagreb: Fabula nova.
  • Cassirer, Ernst. 1985. Filozofija simboličkih oblika. Drugi deo. Mitsko mišljenje. Novi Sad: NIŠRO Dnevnik, OOUR Izdavačka delatnost Novi Sad i Književna zajednica Novog Sada.
  • Cohen, Jeffrey Jerome. 1997. Monster Culture (Seven Thesis). Monster Theory: Reading Culture. Minneapolis, London: University of Minnesota Press. 3–25.
  • Durand, Gilbert. 1991. Antropološke strukture imaginarnog. Zagreb: August Cesarec.
  • Eliade, Mircea. 1985. Šamanizam i arhajske tehnike ekstaze. Novi Sad: Matica srpska.
  • Eliade, Mircea. 2007. Mit o vječnom povratku. Zagreb: Jesenski & Turk.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Antropološka istraživanja književnosti
  4. Hrvatski latinizam
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti