Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Jezična politika i jezično planiranje

Jezikoslovni modul

Nositelj predmeta: Krešimir Mićanović

Status predmeta: obvezni

Semestar: 4

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: esej ili seminarski rad

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Jezična politika. Jezično planiranje. Korpusna politak. Sociopolitički i kulturni kontekst. Hrvatski jezični standard.

Opis predmeta

Kolegij će obrađivati temeljna pitanja jezične politike i jezičnog planiranja, multidisciplinarnoga istraživačkog područja u kojemu je proučavanje statusne i korpusne politike i planiranja neodvojivo od sociopolitičkoga i kulturnog konteksta provođenja jezične politike i planiranja. U središtu će interesa pritom biti: razine jezičnoga planiranja, ciljevi i motivacija jezičnih planera, jezična politika i nacionalni identitet, kodifikacija/standardizacija/preskripcija, modeli standardizacije europskih jezika. Posebna će pozornost biti posvećena hrvatskome jezičnom standardu, povijesti njegova oblikovanja te statusu i funkciji hrvatskoga jezičnog standarda u modernome hrvatskom društvu.

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s osnovnim pitanjima jezične politike i jezičnog planiranja. Prikazati povijest oblikovanja hrvatskoga jezičnoga standarda te otvoriti pitanja o funkciji hrvatskoga jezičnog standarda u modernome hrvatskom društvu.

Očekivani ishodi

Studenti će ovladati sofisticiranim teorijskim pojmovima jezične politike i jezčnog planiranja. Usto će razviti logički, apstraktno, analitičko, kritičko, divergentno i asocijativno razmišljanje i svijest o potrebi implementacije suvremenih lingvističkih spoznaja u jezikoslovnu kroatistiku, pa su stoga sposobni razumjeti, analizirati, sažeti i kritički vrednovati znanstvene i stručne tekstove i koristiti se suvremenim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama za potrebe svoje struke te su usavršili načela u pisanju znanstvenih i stručnih radova. Mogu interdisciplinarno povezivati stečena znanja i kompetencije sa srodnim akademskim područjima, ali i samostalno, na vlastiti poticaj i na nov način rješavati jezikoslovna pitanja s različitih znanstvenih i stručnih motrišta.

Literatura

Obvezna

  • Cooper, Robert L. 1989. Language planning and social change. Cambridge: Cambridge University Press.
  • Kaplan, Robert; Baldauf, Richard. 1997. Language Planning: From Practice to Theory. Clevedon, Philadelphia, Toronto, Sydney, Johannesburg: Multilingual Matters Ltd.
  • Mićanović, Krešimir 2008. Hrvatski s naglaskom: Standard i jezični varijeteti. Zagreb: Disput.
  • Spolsky, Bernard. 2004. Language Policy. Cambridge: University Press.
  • Wright, Sue 2010. Jezična politika i jezično planiranje. Od nacionalizma do globalizacije. Zagreb: Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Izborna

  • Brozović, Dalibor. 2006. Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnog standarda. Zagreb: Školska knjiga.
  • Brozović, Dalibor. 1970. Standardni jezik. Zagreb: Matica hrvatska.
  • Peti-Stantić, Anita; Langston, Keith. 2013. Hrvatsko jezično pitanje danas: Identiteti i ideologije. Zagreb: Srednja Europa.
  • Ricento, Thomas, ur. 2007. An introduction to language policy: Theory and method. Malden: Blackwell.
  • Samardžija, Marko. 2012. Hrvatski jezik i pravopis od ujedinjenja do kraja Banovine Hrvatske 1918. - 1941. Zagreb: Školska knjiga.
  • Škiljan, Dubravko. 1988. Jezična politika. Zagreb: Naprijed.
  • Časopis "Jezik", god. 60, br. 2–4, str. 41–160, 2013.