Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Jezik i identitet

Jezikoslovni modul

Nositelj predmeta: Krešimir Mićanović

Status predmeta: izborni

Semestar: 1–5

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s  predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Jezični identitet. Jezični varijeteti. Funkcije identiteta. Tipovi jezičnog identiteta. Višejezičnost i izbor identiteta. Jezik i identitet – individualni, socijalni, nacionalni.

Opis predmeta

Kolegij će obrađivati način na koji se, s jedne strane, određuje jezični identitet (kako se varijeteti klasificiraju u jedan jezik), odnosno, s druge strane, način na koji se jezikom/varijetetima iskazuje identitet. U središtu će zanimanje biti pritom: što je identitet, identitet i funkcije jezika, tipovi jezičnog identiteta, višejezičnost i izbor identiteta, jezik i identitet – individualni, socijalni, nacionalni. Posebna će pozornost biti posvećena ulozi koja se nerijetko pridaje jeziku u oblikovanju nacionalnog identiteta odnosno standardnojezičnim procesima i oblikovanju nacija na (južno)slavenskom prostoru. S tim u vezi nastojat će se pokazati da upravo standardni jezik/varijetet jest onaj varijetet koji presudno utječe na oblikovanje svijesti o tome koji varijetet uživa status jezika odnosno da postojanje standardnog jezika/varijeteta može utjecati na to kako će se varijeteti klasificirati u jedan jezik.

Ciljevi predmeta

Prikazati načine određivanja jezičnog identiteta te načine na koje se jezikom ili varijetetima iskazuje identitet.

Očekivani ishodi

Student će razumjeti pojmove jezičnog identiteta. Polaznici će razviti logički, apstraktno, analitičko, kritičko, divergentno i asocijativno razmišljanje i svijest o potrebi implementacije suvremenih lingvističkih spoznaja u jezikoslovnu kroatistiku, pa su stoga sposobni razumjeti, analizirati, sažeti i kritički vrednovati znanstvene i stručne tekstove i koristiti se suvremenim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama za potrebe svoje struke te su usavršili načela u pisanju znanstvenih i stručnih radova. Mogu interdisciplinarno povezivati stečena znanja i kompetencije sa srodnim akademskim područjima, ali i samostalno, na vlastiti poticaj i na nov način rješavati jezikoslovna pitanja s različitih znanstvenih i stručnih motrišta. U konačnici, studenti će biti sposobni raspravljati, analizirati, prikazivati odnose odnose standardnog jezika i varijeteta.

Literatura

Obvezna

  • Edwards, John. 2009. Language and Identity. Cambridge: Cambridge University Press.
  • Joseph, John E. 2004. Language and Identity: National, Ethnic, Religious. Palgrave Macmillan.
  • Mićanović, Krešimir. 2 2008. Hrvatski s naglaskom: Standard i jezični varijeteti. Zagreb: Disput.
  • Škiljan, Dubravko. 2002. Govor nacije: Jezik, nacija, Hrvati. Zagreb: Golden marketing.
  • Wright, Sue 2010. Jezična politika i jezično planiranje. Od nacionalizma do globalizacije. Zagreb: Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Izborna

  • Badurina, Lada; Pranjković, Ivo; Silić, Josip ur. 2009. Jezični varijeteti i nacionalni identiteti: Prilozi proučavanju standardnih jezika utemeljenih na štokavštini. Zagreb: Disput.
  • Brozović, Dalibor. 2006. Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnog standarda. Zagreb: Školska knjiga.
  • Katičić, Radoslav. 1992. Novi jezikoslovni ogledi. Zagreb: Školska knjiga. („Identitet jezika“, str. 35–54)
  • Katičić, Radoslav. 2013. Hrvatski jezik. Zagreb: Školska knjiga.
  • Peti-Stantić, Anita. 2008, Jezik naš i/ili njihov: Vježbe iz poredbene povijesti južnoslavenskih standardizacijskih procesa. Zagreb: Srednja Europa.
  • Žanić, Ivo. 2007. Hrvatski na uvjetnoj slobodi: Jezik, identitet i politika između Jugoslavije i Europe. Zagreb: Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.